Najčešći mitovi o motociklima – šta je istina, a šta ne?

Motocikli su okruženi stereotipima, poluistinama i mitovima koji se prenose generacijama. Neki su nastali iz neznanja, neki iz pogrešnih iskustava, a neki zato što zvuče logično – ali jednostavno nisu tačni. U nastavku su najčešći mitovi o motociklima i objašnjenja zašto ne stoje.


1. „Veća kubikaža znači da je motor automatski brži“

Ovo je jedan od najrasprostranjenijih mitova.
Veća kubikaža uglavnom znači više snage i obrtnog momenta, ali to ne znači automatski bržu mašinu. Brzina zavisi od mnogo faktora:

  • masa motocikla,
  • odnos snage i težine,
  • prenosni odnosi,
  • aerodinamika,
  • namena motora (sport, enduro, cruiser itd.).

Primera radi, neki moderni motori od 500–700 ccm mogu bez problema „ostaviti“ teške cruisere od 1500+ ccm.


2. „Sport motor je uvek opasniji od drugih“

Nije tip motora taj koji je „opasan“, već način vožnje.
Sport motori imaju moćne performanse i osetljiv gas, ali:

  • imaju najbolje kočnice,
  • najsavremenije elektronike (ABS, kontrola proklizavanja, mape gasa),
  • najnaprednije šasije.

Za nesreće je najčešće odgovoran vozač – ne model motocikla.


3. „Ako nosim kacigu, manje ću videti i čuti“

Kvalitetna kaciga:

  • ne blokira periferni vid,
  • smanjuje vetar i buku,
  • poboljšava fokus,
  • sprečava zamor tokom duže vožnje.

Ono što zaista utiče na preglednost su loš vizir, ogrebotine i neadekvatno održavanje.


4. „Motocikli se greju jer je motor loš“

Visoka temperatura ne znači kvar.
Motori se greju zato što:

  • imaju visok obrtaj,
  • imaju kompaktnu konstrukciju,
  • koriste ulje i rashladnu tečnost za regulaciju temperature.

Čak i savršeno ispravan motor može raditi na 90–105°C, posebno u gradskoj vožnji i gužvi.


5. „Karbulatori su bolji od elektronike jer su jednostavniji“

Karbulator jeste jednostavniji za popravku, ali EFI (elektronsko ubrizgavanje) je znatno bolji po svim parametrima:

  • preciznije doziranje goriva,
  • manja potrošnja,
  • više snage,
  • lakše paljenje u svim uslovima,
  • manje zagađenja.

Zato ga koriste svi moderni motocikli.


6. „ABS smanjuje kočionu snagu“

ABS ne smanjuje snagu kočenja – on samo sprečava blokiranje točka.
To znači:

  • kraće zaustavno rastojanje,
  • bolju kontrolu,
  • manju šansu za pad.

Bez ABS-a, blokiran prednji točak je jedan od najčešćih uzroka pada.


7. „Dvocilindraši uvek vibriraju više od četvorocilindraša“

Ne uvek.
Vibracije zavise od:

  • vrste konfiguracije (V, paralelni twin, bokser itd.),
  • balansa radilice,
  • položaja motora u ramu,
  • nosača motora i guma.

Moderni dvocilindraši imaju balansne osovine i veoma su glatki u radu.


8. „Električni motocikli su prespori i kratkog dometa“

Ovo je mit koji je danas zastareo.
Električni motori imaju:

  • moment dostupan odmah,
  • izuzetno ubrzanje,
  • tišu vožnju,
  • manje održavanja.

Domet jeste ograničenje, ali tehnologija se brzo razvija i već sada postoji mnogo modela sa 150–250 km realnog dometa.


9. „Motocikli su opasniji jer ‘nemaju stabilnost’ kao auto“

Motocikl je stabilan dok god se održava pravilan balans i koristi fizika pokreta.
Upravljanje motociklom se zasniva na:

  • kontraupravljaču,
  • gravitaciji,
  • naginjanju,
  • raspodeli mase.

Nesreće najčešće nastaju zbog neiskustva, loše procene ili drugih učesnika u saobraćaju – ne zbog „nestabilnosti“.


10. „Treba duže da zagreješ motor u mestu pre vožnje“

Savremeni motori se greju u vožnji, ne u leru.
Dugo stajanje u mestu:

  • nepotrebno troši gorivo,
  • može pregrejati motor,
  • povećava habanje.

Optimalno je 20–30 sekundi, pa lagana vožnja dok ne dostigne radnu temperaturu.


Zaključak

Mitovi o motociklima su često rezultat zastarelih informacija ili nedovoljnog poznavanja tehnologije. Moderni motocikli su sigurniji, napredniji i pouzdaniji nego ikada. Važno je razlikovati činjenice od mitova kako bi vožnja bila bezbedna, racionalna i prijatna.

Comments

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *