Motocikli su okruženi stereotipima, poluistinama i mitovima koji se prenose generacijama. Neki su nastali iz neznanja, neki iz pogrešnih iskustava, a neki zato što zvuče logično – ali jednostavno nisu tačni. U nastavku su najčešći mitovi o motociklima i objašnjenja zašto ne stoje.
1. „Veća kubikaža znači da je motor automatski brži“
Ovo je jedan od najrasprostranjenijih mitova.
Veća kubikaža uglavnom znači više snage i obrtnog momenta, ali to ne znači automatski bržu mašinu. Brzina zavisi od mnogo faktora:
- masa motocikla,
- odnos snage i težine,
- prenosni odnosi,
- aerodinamika,
- namena motora (sport, enduro, cruiser itd.).
Primera radi, neki moderni motori od 500–700 ccm mogu bez problema „ostaviti“ teške cruisere od 1500+ ccm.
2. „Sport motor je uvek opasniji od drugih“
Nije tip motora taj koji je „opasan“, već način vožnje.
Sport motori imaju moćne performanse i osetljiv gas, ali:
- imaju najbolje kočnice,
- najsavremenije elektronike (ABS, kontrola proklizavanja, mape gasa),
- najnaprednije šasije.
Za nesreće je najčešće odgovoran vozač – ne model motocikla.

3. „Ako nosim kacigu, manje ću videti i čuti“
Kvalitetna kaciga:
- ne blokira periferni vid,
- smanjuje vetar i buku,
- poboljšava fokus,
- sprečava zamor tokom duže vožnje.
Ono što zaista utiče na preglednost su loš vizir, ogrebotine i neadekvatno održavanje.
4. „Motocikli se greju jer je motor loš“
Visoka temperatura ne znači kvar.
Motori se greju zato što:
- imaju visok obrtaj,
- imaju kompaktnu konstrukciju,
- koriste ulje i rashladnu tečnost za regulaciju temperature.
Čak i savršeno ispravan motor može raditi na 90–105°C, posebno u gradskoj vožnji i gužvi.
5. „Karbulatori su bolji od elektronike jer su jednostavniji“
Karbulator jeste jednostavniji za popravku, ali EFI (elektronsko ubrizgavanje) je znatno bolji po svim parametrima:
- preciznije doziranje goriva,
- manja potrošnja,
- više snage,
- lakše paljenje u svim uslovima,
- manje zagađenja.
Zato ga koriste svi moderni motocikli.
6. „ABS smanjuje kočionu snagu“
ABS ne smanjuje snagu kočenja – on samo sprečava blokiranje točka.
To znači:
- kraće zaustavno rastojanje,
- bolju kontrolu,
- manju šansu za pad.
Bez ABS-a, blokiran prednji točak je jedan od najčešćih uzroka pada.
7. „Dvocilindraši uvek vibriraju više od četvorocilindraša“
Ne uvek.
Vibracije zavise od:
- vrste konfiguracije (V, paralelni twin, bokser itd.),
- balansa radilice,
- položaja motora u ramu,
- nosača motora i guma.
Moderni dvocilindraši imaju balansne osovine i veoma su glatki u radu.
8. „Električni motocikli su prespori i kratkog dometa“
Ovo je mit koji je danas zastareo.
Električni motori imaju:
- moment dostupan odmah,
- izuzetno ubrzanje,
- tišu vožnju,
- manje održavanja.
Domet jeste ograničenje, ali tehnologija se brzo razvija i već sada postoji mnogo modela sa 150–250 km realnog dometa.
9. „Motocikli su opasniji jer ‘nemaju stabilnost’ kao auto“
Motocikl je stabilan dok god se održava pravilan balans i koristi fizika pokreta.
Upravljanje motociklom se zasniva na:
- kontraupravljaču,
- gravitaciji,
- naginjanju,
- raspodeli mase.
Nesreće najčešće nastaju zbog neiskustva, loše procene ili drugih učesnika u saobraćaju – ne zbog „nestabilnosti“.
10. „Treba duže da zagreješ motor u mestu pre vožnje“
Savremeni motori se greju u vožnji, ne u leru.
Dugo stajanje u mestu:
- nepotrebno troši gorivo,
- može pregrejati motor,
- povećava habanje.
Optimalno je 20–30 sekundi, pa lagana vožnja dok ne dostigne radnu temperaturu.
Zaključak
Mitovi o motociklima su često rezultat zastarelih informacija ili nedovoljnog poznavanja tehnologije. Moderni motocikli su sigurniji, napredniji i pouzdaniji nego ikada. Važno je razlikovati činjenice od mitova kako bi vožnja bila bezbedna, racionalna i prijatna.

Leave a Reply